
Organski pristup sa ljubavlju
Na porodičnom imanju, neposredno iznad kule Todora od Stalaća, nalaze se vinogradi porodice Vujić, organska MV vinarija. Ušuškane su Mojsinjske planine. Njih je Morava nekada savladala i obećala da će baš ovde dati najbolje vinogradarsko sunce. Da će dati najblaže vetrove i rodne vinograde. Pred posetiocima će biti ravnica između dve Morave. Ravnica na dlanu. A pogled će s jedne strane sezati na Rtanj, sa druge na Jagodinu i nazad na Kopaonik i Gledićke planine.
Specifična geološka građa kristalnog masiva Mojsinjskih planina predstavlja prostor srpskog kristalnog jezgra. U Rodopsko-moravskom metamorfnom pojasu nastalom u okviru kalendonsko-hercinskog ciklusa. Kao takav jedan je od najstarijih terena u Srbiji. Karakter predela, sa dominacijom stalnih vetrova, koji su akumulirali velike količine lakih nanosa po dnu klisure kroz koju je probijala Južna Morava. Tako su u reljefu ostale oaze lakih nanosa.
Lagani nanosi černozema. Blage padine na istočnoj strani. Specifična i bogata zemlja od svega 5% u celom svetu. Blagi talasi od 250 do 300 metara nadmorske visine. Spuštaju se ka Moravi. Sve ovo svrstava ovo mesto u plodno i pre svega specifične vinograde. Raznovrsnost biljnog sveta, uz prepoznatljive autohtone sorte i još prepoznatljivija vina. Sve ovo zahteva da se ozbiljno poradi na organizaciji vinograda i vinarije.
Vinogradi
Vinogradi i vinarija se nalaze u Centralnoj Srbiji na području zvanom Mojsinjska sveta gora. U trouglu tri Morave. Tamo gde Južna i Zapadna Morava čine Veliku Moravu. Zbog toga što su još od vremena antičke civilizacije kroz nju u geografskom smislu prolazili glavni putevi koji su povezivali sever i jug Evrope. Nazvana je „kapija Srbije“. Sa vrhova Mojsinjskih planina pruža se prelep pogled na veliki prostor ovog dela Srbije. Sa njih se vide sve okolne kotline, kao i planinski vrhovi Kopaonik, Željin, Goč, Juhor, Rtnje i Jastrebac.
Postojanje života, svi događaji i istorijski događaji na ovim prostorima uslovljeni su samim geografskim položajem koji predstavlja centar Balkanskog poluostrva. Postojanje velikog broja sakralnih objekata (77 crkava i kapela) na malom prostoru vezuje se za dolazak grupe monaha sa planine Sinaj. Pripadnici sinaitskog asketskog reda, povlačeći se pred turskom najezdom u 14. veku, naselili Mojsinjsku goru, podigli crkve i isposnice, pa otuda i naziv „Male srpske Svetogorske“ crkve za iskupljenje grehova.
Recenzije
Još nema komentara.