Bikicki

 

bikicki-vinarija-logo1

Iskrena vina sa Fruške gore

Bikicki vina nastaju iz prirode i iz poverenja u ono što vinograd može da da. U osnovi ove priče nisu velika obećanja ni suvišna intervencija, već jasan odnos prema grožđu, mestu i vremenu u kojem ono sazreva.

Kako kaže Đorđe Bikicki, suština ovih vina leži u jedinstvenom terroiru. Na padinama Fruške gore, pod uticajem zemlje, sunca, vetra i vazduha, grožđe dobija svoj karakter. Zato je za Bikicki prirodan izbor vino sa minimumom intervencije – vino koje čuva ono što je nastalo u vinogradu.

Vinarija i vinogradi

Bikicki vinarija osnovana je 2013. godine. Organski sertifikovani vinogradi prostiru se na 9 hektara, a iz njih godišnje nastaje oko 40.000 boca vina.

Vinogradi se nalaze u Banoštoru, na Fruškoj gori, na 45. stepenu severne geografske širine. Taj prostor ima posebno mesto u istoriji vinogradarstva. Fruška gora je nekada bila ostrvo u Panonskom moru, a danas je jedina planina koja se izdiže iznad vojvođanske ravnice. Zbog svog položaja, klime i sastava zemljišta, ona snažno utiče na osobenost grožđa i vina.

Upravo zato je ovde terroir toliko važan. On nije samo vinski izraz, već način da se opiše sve ono što priroda daje jednom mestu i jednom vinogradu.

Kako raste grožđe

Na padinama Fruške gore, na nadmorskoj visini od 140 do 220 metara, između 2010. i 2012. godine zasađene su sorte traminac, pino griđo, sovinjon blan, crna tamjanika, pinot noir i merlo.

Vinogradi gledaju ka Dunavu i nalaze se na granici sa Nacionalnim parkom Fruška gora. Zemljište je propusno i rastresito, sa glinom, laporcem, krečnjakom i vulkanskim stenama. Bogato je kalcijumom i ne zadržava vlagu, pa grožđe ranije sazreva i nakuplja više šećera. Zbog toga vina dobijaju punoću i izražen karakter.

Više od 200 dana godišnje grožđe greje sunce, dok ga sa Dunava hladi stalni povetarac. U nižim delovima vinograda, blizina potoka donosi i pojavu Botrytis cinerea, plemenite plesni koja omogućava nastanak desertnog vina Makana.

Kako nastaju vina Bikicki

Pristup u podrumu zasniva se na filozofiji low intervention. To znači da se vino vodi pažljivo, ali bez nepotrebnog zadiranja u ono što je grožđe već donelo.

Proces uključuje produženu maceraciju belog grožđa za oranž vina, fermentaciju isključivo na prirodnim kvascima i minimalnu količinu dodatih sulfita. Vina zatim odležavaju u drvenim burićima, betonskim i keramičkim tankovima, a flaširaju se bez filtracije.

U najkraćem, taj pristup mogao bi da se opiše ovako: minimum intervencije, maksimum kvaliteta i vrhunski ukus.

Ljudi iza vina

Bikicki grožđe je plod prirode, a ljudi u vinariji sebe vide kao njegove dobre čuvare. U toj priči važnu ulogu imaju Oskar Maurer, Nenad Siriški, Jelena Burmudžija i Maja Drljača, kao i svi oni koji brinu o vinogradima, grožđu, vinu i njegovom životu na tržištu.

Važno mesto ima i porodica. Đorđe Bikicki posebno ističe svog oca i strica, zahvaljujući kojima je prvi put ušao u vinograd i počeo da se bavi vinom. U užoj porodici pronađena je i inspiracija za neka od prepoznatljivih vina – Makana, Nadia, Pinotte, kao i penušavci Victor i Nikka.

Organski pristup

Deo vinograda već godinama obrađuje se u skladu sa organskom proizvodnjom, a od 2019. godine iste mere primenjuju se na svim parcelama za njihova vina. U zvaničnu sertifikaciju ušli su početkom 2020. godine.

To nije izdvojena odluka, već nastavak iste filozofije. U Bikicki vinariji vino treba da ostane što bliže svom poreklu – mestu, grožđu i prirodi iz koje je nastalo.

Bikicki danas

Bikicki je vinarija koja svoj identitet gradi na Fruškoj gori, u Banoštoru, u vinogradima koje oblikuju sunce, vetar i Dunav. Njena vina nastaju sa poverenjem u prirodu i sa željom da se sačuva ono što je u grožđu već zapisano.

Zato su Bikicki vina iskrena vina. Ne zato što to dobro zvuči, već zato što iz takvog pristupa zaista nastaju.

?

Treba vam pomoć?