Mađarska rana

Stara sorta kajsije ranog sazrevanja

 

Mađarska rana je stara sorta kajsije mađarskog porekla koja je dugo prisutna u evropskom voćarstvu, uključujući i zasade u Srbiji. U međunarodnoj stručnoj literaturi sreće se pod nazivom Hungarian Early, što dobro opisuje jednu od njenih najvažnijih osobina – relativno rano sazrevanje plodova.

Sorta je cenjena zbog dobre rodnosti, kvalitetnog i aromatičnog ploda i široke mogućnosti upotrebe. Pogodna je za svežu potrošnju, džemove, pekmeze, kompote i druge prerađevine, a u Srbiji je poznata i kao kvalitetna sirovina za rakiju od kajsije.

Njena dugogodišnja zastupljenost u različitim evropskim klimatskim uslovima pokazuje da Mađarska rana nije samo istorijski zanimljiva sorta. Ona i danas ima značaj tamo gde se traže rano sazrevanje, dobra aroma i plod pogodan za preradu.

Poreklo Mađarske rane

Mađarska rana je sorta mađarskog porekla, ali precizni podaci o njenom nastanku i roditeljskim sortama nisu pouzdano dokumentovani kao kod savremenih sorti nastalih kontrolisanim ukrštanjem.

Pripada starijem evropskom sortimentu kajsije koji je nastajao selekcijom kvalitetnih lokalnih genotipova i njihovim kasnijim vegetativnim razmnožavanjem.

U međunarodnim kolekcijama i naučnim ogledima pojavljuje se pod nazivom Hungarian Early.

U domaćoj literaturi i rasadničkoj praksi naziv Mađarska rana koristi se već dugo. Zbog velikog broja istorijskih mađarskih tipova kajsije i lokalnih naziva, kod starih sorti je uvek važno da sadni materijal potiče iz pouzdanog izvora kako bi sortna autentičnost bila što sigurnija.

Mađarska rana i Mađarska najbolja nisu isto

Nazivi mogu lako da dovedu do zabune, ali Mađarska rana i Mađarska najbolja ne treba da se posmatraju kao ista sorta.

Mađarska najbolja je povezana sa tradicionalnom mađarskom grupom Magyar kajszi i predstavlja jednu od najpoznatijih srednjeranih sorti kajsije.

Mađarska rana, odnosno Hungarian Early, u međunarodnim istraživanjima vodi se kao posebna sorta.

Njihovo vreme sazrevanja, pomološke osobine i istorija nisu potpuno isti, pa je važno da se na sortnim stranicama ne mešaju podaci jedne i druge sorte.

Stablo i bujnost

Stablo Mađarske rane opisuje se kao umereno bujno do bujno, zavisno od podloge, zemljišta i načina gajenja.

Razvija dobro formiranu krošnju i uz odgovarajuće uslove može imati dobar rodni potencijal.

Kod kajsije bujnost ne određuje samo sorta. Veliku ulogu imaju podloga, plodnost zemljišta, raspoloživost vode, rezidba i opterećenost stabla rodom.

Na generativnim i snažnim podlogama stabla mogu dostići značajne dimenzije, dok pravilnom rezidbom treba održavati dobru osvetljenost unutrašnjosti krošnje i stalno obnavljati rodno drvo.

Rodnost Mađarske rane

Jedna od prednosti sorte je dobar potencijal rodnosti.

U ispitivanjima kolekcije Research Institute of Horticulture u Poljskoj, Hungarian Early se izdvajala kao jedna od produktivnijih sorti u ranijem višegodišnjem ogledu.

U kasnijem desetogodišnjem istraživanju rodila je u šest od deset posmatranih godina, što istovremeno pokazuje koliko klimatski uslovi mogu uticati na kajsiju.

To je važno jer kod ove voćne vrste rodnost ne zavisi samo od potencijala sorte. Zimski minimumi, početak vegetacije, temperatura tokom cvetanja i kasni prolećni mrazevi mogu potpuno promeniti rezultat jedne proizvodne godine.

Zbog toga se rodnost Mađarske rane najbolje opisuje kao dobra kada su položaj i klimatski uslovi odgovarajući.

Cvetanje

Naziv Mađarska rana odnosi se prvenstveno na relativno rano sazrevanje ploda, a ne znači nužno da sorta u svim područjima mora da cveta pre svih drugih kajsija.

Vreme cvetanja snažno zavisi od temperature tokom zime i ranog proleća.

U desetogodišnjem poljskom ogledu Hungarian Early nije bila među sortama koje su u svim godinama prve ulazile u cvetanje. To pokazuje koliko je rizično određivati vreme cvetanja samo na osnovu imena sorte.

U Srbiji će početak cvetanja zavisiti od lokaliteta, nadmorske visine, ekspozicije i toka temperatura tokom konkretne godine.

Kajsija i problem prolećnih mrazeva

Kajsija generalno spada među voćne vrste kod kojih je kasni prolećni mraz jedan od najvećih rizika proizvodnje.

Kada biljka izađe iz dubokog zimskog mirovanja i pupoljci počnu da se razvijaju, njihova otpornost prema niskim temperaturama naglo opada.

Otvoreni cvetovi i tek zametnuti plodići posebno su osetljivi.

Zbog toga ni sorta koja relativno dobro podnosi zimske temperature nije automatski sigurna od prolećnog izmrzavanja.

Kod Mađarske rane izbor položaja ima veliki značaj. Treba izbegavati zatvorene depresije i mesta u kojima se tokom vedrih noći zadržava hladan vazduh.

Plod Mađarske rane

Plod Mađarske rane je srednje krupan do krupan, najčešće izduženo jajastog ili ovalnog oblika, sa dobro izraženom uzdužnom brazdom.

U domaćim rasadničkim opisima često se mogu naći podaci o veoma krupnim plodovima, čak od 100 do 150 grama.

Međutim, višegodišnja naučna ispitivanja sorte Hungarian Early daju znatno umerenije vrednosti.

U desetogodišnjem ogledu u Poljskoj masa plodova kretala se približno od 54 do 60 grama.

Razlika između ovih podataka verovatno je posledica različitih uslova gajenja, opterećenosti stabla, mogućih klonskih razlika, ali i činjenice da kod starih sorti nije uvek moguće potvrditi identitet svakog sadnog materijala koji se na tržištu prodaje pod istim nazivom.

Zato je realnije Mađarsku ranu opisivati kao sortu srednje krupnog do krupnog ploda, bez tvrdnje da plod standardno dostiže 100–150 grama.

Pokožica

Osnovna boja pokožice je žuta do zlatnožuta, a sa sazrevanjem može prelaziti prema intenzivnijoj žuto-narandžastoj.

Na strani izloženoj suncu može se razviti dopunska crvenkasta boja u vidu rumenila, pega ili sitnih tačaka.

Intenzitet dopunske boje zavisi od osunčanosti, položaja ploda u krošnji, temperature i stepena zrelosti.

Dobro osvetljeni plodovi zbog toga mogu izgledati znatno atraktivnije od onih koji sazrevaju u unutrašnjosti guste krošnje.

Meso, ukus i aroma

Meso je svetložuto do žuto-narandžasto, sočno i prijatnog slatko-nakiselog ukusa.

Kod potpuno zrelih plodova razvija se karakteristična aroma kajsije, koja je naročito važna kada je voće namenjeno preradi ili destilaciji.

U desetogodišnjem istraživanju Hungarian Early imala je oko 15,6% rastvorljivih suvih materija, što ukazuje na dobar sadržaj šećera u zrelom plodu.

Ta vrednost, međutim, nije nepromenljiva sortna konstanta.

Sadržaj šećera zavisi od godine, opterećenosti stabla, vode, zemljišta, osunčanosti i trenutka berbe.

Za rakiju je zato mnogo važnije koristiti potpuno zrelu i zdravu kajsiju nego oslanjati se samo na prosečnu laboratorijsku vrednost neke sorte.

Kada sazreva Mađarska rana?

Mađarska rana spada među rane sorte kajsije.

U domaćim uslovima najčešće se povezuje sa sazrevanjem krajem juna i početkom jula, uz pomeranje termina u zavisnosti od lokaliteta i godine.

U desetogodišnjem istraživanju u hladnijim uslovima centralne Poljske prvi zreli plodovi beleženi su približno od 1. jula, dok se završetak sazrevanja pojedinih godina pomerao do oko 12. jula.

U toplijim delovima Srbije sazrevanje zato može nastupiti ranije nego u centralnoj Evropi.

Termin nije moguće odrediti jednim datumom za sve lokalitete, jer kajsija vrlo snažno reaguje na temperaturne uslove tokom proleća i početka leta.

Rana kajsija, ali ne nužno najranija

Naziv sorte ponekad stvara utisak da je Mađarska rana jedna od apsolutno najranijih kajsija koje postoje.

To danas više nije tačno.

Savremeni sortiment sadrži brojne sorte selekcionisane upravo radi veoma ranog sazrevanja, od kojih neke stižu znatno pre nje.

Mađarsku ranu zato je pravilnije posmatrati kao tradicionalnu ranu sortu, posebno u odnosu na stari evropski sortiment iz perioda kada je dobila ime.

Čuvanje i transport

Kajsija je generalno voćna vrsta sa relativno kratkim periodom čuvanja nakon berbe.

Plodovi namenjeni svežem tržištu treba da se beru kada su dovoljno razvijeni i obojeni, ali još uvek dovoljno čvrsti za manipulaciju.

Ako se beru prerano, ne razvijaju puni intenzitet ukusa i arome.

Ako se beru potpuno zreli, kvalitet za direktnu potrošnju i preradu može biti odličan, ali sposobnost transporta i čuvanja brzo opada.

Kod Mađarske rane trenutak berbe zato treba prilagoditi nameni.

Za lokalnu prodaju i preradu može se dozvoliti veći stepen zrelosti nego kod plodova koji treba da putuju do udaljenog tržišta.

Zemljište

Mađarska rana najbolje rezultate daje na dubokim, propusnim i dobro dreniranim zemljištima.

Kajsija ne podnosi dugotrajno zadržavanje vode u zoni korena.

Na teškim i vlažnim zemljištima povećava se rizik od slabljenja stabla, bolesti korena i prevremenog propadanja.

Istovremeno, izrazita suša može negativno uticati na rast, diferenciranje cvetnih pupoljaka, krupnoću plodova i kvalitet roda.

Zbog toga je najbolja ravnoteža – zemljište koje može da obezbedi dovoljno vode, ali bez zadržavanja viška vlage.

Položaj

Za kajsiju je položaj često jednako važan kao izbor sorte.

Poželjni su sunčani, otvoreni i provetreni tereni na kojima se hladan vazduh ne zadržava tokom prolećnih mrazeva.

Blage padine često imaju prednost u odnosu na udoline. Dobra osvetljenost utiče i na kvalitet ploda, sadržaj šećera, intenzitet boje i razvoj sortne arome.

Kajsiju zbog toga nije idealno saditi na mestu koje je veći deo dana zasenjeno.

Podloge

U Srbiji se kajsija tradicionalno kalemi na više vrsta podloga.

Džanarika je dugo bila jedna od najrasprostranjenijih, a koriste se i različite šljive i posrednici između podloge i sorte.

Poseban značaj u domaćem kajsijarstvu ima Belošljiva, koja se tradicionalno koristi kao podloga ili kao posrednik.

Podloga utiče na bujnost, početak rodnosti, prilagođenost zemljištu, otpornost prema stresu i dugovečnost stabla.

Zato se ista sorta može ponašati prilično različito na različitim podlogama.

Rezidba Mađarske rane

Cilj rezidbe je stvaranje dobro osvetljene i provetrene krošnje i stalno obnavljanje kvalitetnog rodnog drveta.

Prejaka rezidba može podstaći veliki broj snažnih mladara i poremetiti odnos vegetativnog rasta i rodnosti.

Kod kajsije se posebno vodi računa o velikim ranama, jer oštećenja drveta mogu predstavljati mesto ulaska različitih patogena.

U proizvodnoj praksi deo rezidbe može se obavljati tokom vegetacije ili posle berbe, kada su uslovi za zarastanje rana povoljniji nego tokom hladnog i vlažnog perioda.

Bolesti Mađarske rane

Nije opravdano Mađarsku ranu opisivati kao sortu potpuno otpornu na bolesti.

Kao i druge kajsije, može biti ugrožena monilijom, bakterijskim oboljenjima, šarkom i različitim bolestima drveta i kore.

Intenzitet problema zavisi od područja, vremenskih prilika, zdravstvenog stanja sadnog materijala i načina održavanja zasada.

Posebno je važna monilija tokom hladnog i kišnog vremena u periodu cvetanja.

Zdrav sadni materijal i odgovarajuća agrotehnika zato su znatno pouzdaniji pristup od oslanjanja na opštu tvrdnju da je neka stara sorta „otporna na bolesti“.

Apopleksija kajsije

Kod Mađarske rane, kao i kod drugih sorti kajsije, treba uzeti u obzir mogućnost apopleksije, odnosno iznenadnog sušenja dela ili čitavog stabla.

Apopleksija nije jedna bolest sa jednim uzročnikom.

U njenom nastanku mogu učestvovati zimska oštećenja, patogeni drveta, bakterijska oboljenja, neodgovarajuća podloga, teška i vlažna zemljišta, povrede stabla i različiti fiziološki stresovi.

Zbog toga izbor zdravog sadnog materijala, odgovarajuće podloge i dobrog položaja predstavlja osnovu dugovečnijeg zasada.

Mađarska rana za svežu potrošnju

Zbog sočnog mesa, prijatne kiselosti i karakteristične arome, Mađarska rana je kvalitetna stona kajsija.

Njena dodatna prednost je termin sazrevanja, kada tržište još uvek ulazi u glavnu sezonu domaće kajsije.

Za najbolji ukus plod treba ostaviti da dovoljno sazri.

Kajsija koja se obere izrazito rano može naknadno omekšati, ali ne mora razviti istu aromu kao plod koji je veliki deo sazrevanja proveo na stablu.

Mađarska rana za preradu

Mađarska rana je sorta kombinovane namene.

Može se koristiti za:

  • svežu potrošnju
  • pekmez i džem
  • kompot
  • sokove i voćne kaše
  • slatko i druge tradicionalne prerađevine
  • rakiju od kajsije

Za preradu su posebno važni dobra zrelost, izražena aroma i odgovarajući odnos šećera i kiselina.

Plod namenjen preradi ne mora imati savršenu spoljašnju boju kao plod za sveže tržište, ali mora biti zdrav i bez plesni i truleži.

Mađarska rana za rakiju

U Srbiji je Mađarska rana poznata kao sorta koja se koristi za proizvodnju kajsijevače.

Kod rakije je ključna puna tehnološka zrelost ploda.

Kako kajsija sazreva, raste sadržaj šećera i razvijaju se aromatske materije koje će kasnije činiti osnovu mirisa destilata.

Plodovi ubrani prerano mogu dati manje alkohola i siromašniji aromatski profil.

Sa druge strane, prezrelo i trulo voće nije kvalitetna sirovina samo zato što sadrži mnogo šećera.

Za kvalitetnu rakiju potrebni su zreli, zdravi i aromatični plodovi, pravilno pripremljeni za fermentaciju.

Posebno treba voditi računa o košticama. Nekontrolisano drobljenje koštica može uneti neželjene gorkaste i koštičave tonove u destilat.

Dobro vođena fermentacija i pravovremena destilacija omogućavaju da se sačuva ono zbog čega je kajsija toliko cenjena u rakiji – prepoznatljiva, intenzivna voćna aroma.

Mađarska rana u Srbiji

Mađarska rana je deo starijeg sortimenta kajsije koji se decenijama gajio u Srbiji zajedno sa Mađarskom najboljom, Kečkemetskom ružom i kasnije brojnim domaćim novosadskim i čačanskim selekcijama.

Razvojem novih sorti deo starih kajsija izgubio je nekadašnji komercijalni značaj, naročito kada su nove selekcije ponudile kasnije cvetanje, stabilniju rodnost, atraktivniji plod ili veću otpornost.

Ipak, Mađarska rana zadržava vrednost kao tradicionalna sorta ranog sazrevanja i kao sirovina za različite vrste prerade.

Posebno mesto ima u svetu rakije, gde komercijalni izgled ploda nije presudan. Tu su mnogo važniji aromatičnost, zrelost, sadržaj šećera i karakter koji sorta može preneti u destilat.

Šta pokazuje savremeno ispitivanje Mađarske rane?

Jedan od najkorisnijih podataka o sorti dolazi iz višegodišnjeg istraživanja Instituta za hortikulturu u Skierniewicama.

Hungarian Early praćena je tokom deset godina, od 2009. do 2018.

U tom ogledu stabla su kalemljena na sejanac džanarike.

Zabeležena masa ploda kretala se približno od 54 do 60 grama, a sadržaj rastvorljivih suvih materija iznosio je oko 15,6%.

Sazrevanje se, zavisno od godine, odvijalo približno od početka do prve polovine jula.

Sorta je takođe ocenjena kao dobrog zdravstvenog stanja u uslovima tog ogleda.

Ovi podaci su posebno dragoceni jer pokazuju realne rezultate tokom više sezona, a ne osobine jednog stabla ili jedne izuzetno povoljne godine.

Zašto je Mađarska rana i dalje zanimljiva?

Mađarska rana danas ima znatno veću konkurenciju nego u periodu kada se širila evropskim voćnjacima.

Postoje sorte koje sazrevaju ranije, imaju veći plod ili su posebno selekcionisane za savremenu trgovinu.

Njena vrednost je ipak u spoju ranijeg sazrevanja, dobrog kvaliteta ploda, aromatičnosti i tradicionalne upotrebe.

Za proizvođače rakije dodatno je zanimljiva činjenica da je već dugo prisutna kao sirovina za kajsijevaču, pa njeno ime ima jasno mesto u tradiciji domaćih voćnih destilata.

Mađarska rana zato nije samo „rana kajsija“. Ona je deo starog srednjoevropskog sortimenta koji je ostavio trag i u srpskom voćarstvu i proizvodnji rakije.

Najvažnije osobine Mađarske rane

  • Stara sorta mađarskog porekla
  • U međunarodnoj literaturi poznata kao Hungarian Early
  • Relativno rano sazrevanje
  • Umereno bujno do bujno stablo
  • Dobar potencijal rodnosti
  • Srednje krupan do krupan plod
  • Plod najčešće izduženo jajastog do ovalnog oblika
  • Izražena uzdužna brazda
  • Žuta do zlatnožuta pokožica sa mogućim crvenkastim rumenilom
  • Sočno, žuto do žuto-narandžasto meso
  • Slatko-nakiseli ukus
  • Izražena aroma u punoj zrelosti
  • Pogodna za svežu potrošnju
  • Pogodna za različite vrste prerade
  • Koristi se za proizvodnju rakije od kajsije
  • U Srbiji pripada tradicionalnom sortimentu kajsije

Česta pitanja o Mađarskoj ranoj

Odakle potiče Mađarska rana?

Mađarska rana je stara sorta mađarskog porekla. U međunarodnim stručnim istraživanjima sreće se pod nazivom Hungarian Early.

Da li su Mađarska rana i Mađarska najbolja ista sorta?

Ne. Iako obe pripadaju starom mađarskom sortimentu kajsije, Mađarska rana i Mađarska najbolja vode se kao različite sorte i ne treba mešati njihove osobine.

Kada sazreva Mađarska rana?

U našim uslovima može se očekivati krajem juna i početkom jula, mada tačan termin zavisi od lokaliteta i godine. U hladnijoj centralnoj Evropi u višegodišnjim ogledima sazrevala je uglavnom početkom i tokom prve polovine jula.

Koliko je krupan plod Mađarske rane?

Pouzdano višegodišnje istraživanje Hungarian Early zabeležilo je plodove približno 54–60 grama. Zbog toga je najbolje opisivati je kao srednje krupnu do krupnu sortu. Tvrdnje da plod standardno dostiže 100–150 grama treba uzimati sa rezervom.

Kakvog je ukusa Mađarska rana?

Plod ima sočno, slatko-nakiselo i aromatično meso. Intenzitet slasti i arome raste kako se plod približava punoj zrelosti.

Da li je Mađarska rana najranija sorta kajsije?

Ne. Ona pripada tradicionalnim ranim sortama, ali savremeni sortiment danas uključuje i sorte koje sazrevaju znatno ranije.

Da li Mađarska rana dobro podnosi mraz?

Treba razlikovati otpornost drveta i pupoljaka tokom zime od osetljivosti cveta na prolećni mraz. Kao i kod drugih kajsija, otvoreni cvetovi i mladi plodići mogu biti ozbiljno ugroženi kasnim prolećnim mrazevima.

Da li je Mađarska rana dobra za rakiju?

Da. Mađarska rana se u Srbiji koristi za proizvodnju rakije od kajsije. Posebno su važni potpuno zreli i zdravi plodovi sa dobro razvijenom aromom.

Može li Mađarska rana da se koristi za druge vrste prerade?

Da. Pogodna je za pekmez, džem, kompot, sokove, voćne kaše i druge tradicionalne prerađevine.

Da li Mađarska rana voli sušu?

Kajsija može podneti određene periode manjka vode, ali izražena suša negativno utiče na rast i kvalitet ploda. Za kvalitetnu i stabilnu proizvodnju važno je dovoljno vode, posebno tokom intenzivnog rasta plodova.

Zašto je Mađarska rana važna u Srbiji?

Mađarska rana pripada tradicionalnom sortimentu kajsije koji se dugo gaji na našim prostorima. Danas je posebno zanimljiva zbog ranog sazrevanja, aromatičnosti i upotrebe u proizvodnji kvalitetne kajsijevače.

?

Treba vam pomoc?