Pšenica
Pšenica latinski Triticum aestivum je jednogodišnja žitarica iz porodice trava, najrasprostranjenija i najvažnija žitarica u ljudskoj ishrani širom sveta. Osnovna je sirovina za hleb, testenine, brašno i mnoge druge prehrambene proizvode.
Biljka i izgled: Pšenica raste kao uspravna trava visine 50–120 cm, sa tankim stabljikama koje se završavaju klasom. Klas sadrži klasiće sa zrnom pšenice. Listovi su uski i dugi, raspoređeni duž stabljike.
Miris i ukus: Pšenično zrno ima blag, brašnast miris. Kada se samelje, pšenično brašno ima prijatan, neutralan miris i blago slatkast ukus, koji se aktivira pečenjem. Celo zrno ima orašastu i zemljanu notu.
Upotreba: Pšenica se koristi za proizvodnju brašna, testenina, hleba, peciva, kaša, kao i za dobijanje pšeničnog slada, skroba i alkohola. U savremenoj ishrani koristi se i u obliku klica zbog bogatstva vlaknima.
Nutritivne vrednosti: Pšenica sadrži ugljene hidrate, proteine, vlakna, vitamine B kompleksa, posebno B1, B3, B6, gvožđe, magnezijum i cink. Celo zrno ima viši sadržaj vlakana i mikronutrijenata.
Lekovita svojstva: Integralna pšenica povoljno deluje na varenju, snižavanju holesterola i regulaciji šećera u krvi. Pšenične klice su bogate vitaminom E i antioksidansima. Međutim, zbog prisustva glutena, nije pogodna za osobe sa celijakijom.
Uslovi gajenja: Pšenica uspeva u umerenoj klimi, na plodnim, dobro dreniranim zemljištima. Postoji jesenja i prolećna pšenica. Zahteva povoljne uslove u fazama nicanja, klasanja i zrenja.
Rasprostranjenost: Pšenica se uzgaja širom sveta – najviše u Kini, Indiji, Rusiji, SAD i Evropi. U Srbiji je jedna od glavnih ratarskih kultura.
Ukratko: Pšenica je osnovna žitarica u ishrani ljudi, bogata energijom i hranljivim materijama. Njena univerzalna upotreba i nutritivna vrednost čine je nezamenjivom u kuhinji i svakodnevnoj ishrani.
Приказано је свих 7 резултата


