Pšenica

Pšenica, a posebno obična ili hlebna pšenica (Triticum aestivum L.), jedna je od najznačajnijih žitarica u ljudskoj ishrani. Koristi se za proizvodnju brašna, hleba, testenina i brojnih drugih prehrambenih proizvoda, ali i kao industrijska sirovina.

Biljka i zrno: Pšenica je zeljasta biljka iz porodice trava (Poaceae). Ima uspravnu stabljiku, duge uske listove i klas u kojem se razvijaju zrna.

Zrno sadrži veliki udeo skroba, kao i proteine i druge sastojke čiji odnos zavisi od sorte i uslova proizvodnje.

Ukus: Zrno pšenice ima blag i neutralan ukus. Nakon mlevenja dobija se brašno, dok se pečenjem i drugim načinima prerade razvijaju izraženije arome.

Korišćenje: Pšenica se prvenstveno koristi za proizvodnju brašna, hleba, peciva, testenina i drugih proizvoda od žitarica. Od nje se mogu dobijati i skrob, slad i alkohol.

Pšenica u proizvodnji alkohola: Skrob iz pšeničnog zrna može da se razloži na šećere koji zatim fermentišu. Dobijeni alkohol može dalje da se destiliše i koristi za proizvodnju jakih alkoholnih pića.

Pšenica može biti jedna od sirovina za vodku, a žitarice se koriste i u proizvodnji whiskyja. Karakter gotovog pića zavisi od sastava sirovine, fermentacije, destilacije i eventualnog sazrevanja.

Gajenje: Pšenici uglavnom odgovara umerena klima. Postoje ozime forme, koje se seju u jesen, i jare forme, koje se seju u proleće.

U Srbiji je pšenica jedna od značajnih ratarskih kultura i redovno se gaji na velikim poljoprivrednim površinama.

Poreklo: Današnja hlebna pšenica rezultat je dugog procesa domestikacije i ukrštanja različitih predaka. Njeno poreklo vezuje se za područje zapadne Azije, gde je pšenica gajena još pre više hiljada godina.

Ukratko: Pšenica je važna prehrambena i industrijska sirovina bogata skrobom. Osim za brašno i brojne prehrambene proizvode, može se koristiti i za proizvodnju alkohola i jakih alkoholnih pića.

Beograd-vinoteka

?

Treba vam pomoc?