Tartuf

Skrivena aroma iz zemlje

tartuf-plod

Tartuf je podzemna gljiva poznata po intenzivnom mirisu, specifičnom ukusu i visokoj vrednosti u gastronomiji. Raste ispod površine zemlje, najčešće u blizini korena određenih vrsta drveća sa kojima živi u prirodnoj simbiozi.

U Srbiji postoje prirodna staništa tartufa, naročito u šumskim i rečnim područjima sa pogodnim zemljištem i vegetacijom. Za njihovo pronalaženje koriste se posebno obučeni psi, jer se zreli tartufi nalaze skriveni ispod zemlje i teško ih je uočiti bez pomoći njihovog izraženog mirisa.

Vrste tartufa i njihove osobine

Postoji više vrsta tartufa, koje se razlikuju po boji, veličini, periodu sazrevanja i intenzitetu arome. Najpoznatije su različite vrste belih i crnih tartufa, pri čemu svaka ima svoj karakterističan miris i gastronomsku primenu.

Spoljašnjost tartufa može biti glatka ili neravna, dok unutrašnjost često ima prepoznatljivu prošaranu strukturu. Kvalitet se procenjuje prema vrsti, zrelosti, svežini, veličini i intenzitetu arome.

Tartuf u gastronomiji i preradi

Tartuf se najčešće koristi kao aromatični dodatak jelima, jer i mala količina može snažno promeniti njihov miris i ukus. Dodaje se testeninama, rižotu, jajima, sirevima, sosovima i drugim jelima neutralnijeg karaktera.

Koristi se i za aromatizovanje ulja, namaza, sireva, sosova i drugih proizvoda, a njegova prepoznatljiva aroma može se naći i u pojedinim specijalnim gastronomskim kombinacijama sa alkoholnim pićima.

Od šume do tanjira

Tartuf je posebna sirovina upravo zato što se njegov karakter ne oslanja na slast ili sočnost, već na intenzivnu i složenu aromu. Miris može sadržati zemljane, orašaste, gljivaste i druge duboke tonove koji se razlikuju u zavisnosti od vrste i stepena zrelosti.

Poznavanje vrsta tartufa pomaže da se bolje razumeju razlike u aromi, sezoni i načinu upotrebe, kao i razlog zbog kojeg su pojedine vrste posebno cenjene u gastronomiji.

?

Treba vam pomoc?