U subotu je održan deseti Međunarodni festival vina u Aleksandrovcu, na kome je učestvovalo oko 60 naših vinarija i desetak iz našeg neposrednog okruženja. Da je Aleksandrovac jedna od najvažnijih kota na vinskoj mapi Srbije potvrđuje i činjenica da je velika većina vinara koji su izlagali svoja vina upravo iz Župe. Posebno raduje činjenica da je, uz već poznate i priznate vinarije, bio priličan broj novih vinarija sa kojima su se vinoljupci prvi put sreli.
Naravno, potpuno očekivano, na festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika, i potpuno je bilo logično da prvi krug, kada isprobavamo bela vina, posvetimo tamnjanici, a drugi krug, kada analiziramo i uživamo u crvenim vinima, posvetimo prokupcu. Svaki vinar se trudio da vinima da neki svoj pečat, pa smo mogli da probamo vina kojima se Župa diči u najrazličitijim stilovima.
Pored dobro nam poznatih vinarija Budimir, Jota, Botunjac, Minić, Spasić, Fragaria... probali smo vina i nekih novih vinara, koji su svojim vinima pokazali da Župa Aleksandrovačka ima još mnogo toga da kaže kada je vinarenje u pitanju: Tri brata, Duja, Milica, Varina... I, kao po nekom pravilu, svi oni imaju obavezu da svoje znanje pre svega pokažu u spravljanju prokupca i tamnjanike.
Ipak, sve veću pažnju, i vinara i ljubitelja vina, budi još jedna stara župska sorta – Jagoda. Za spas ove sorte zaslužan je Kosta Botunjac, ubrzo mu se pridružila tada mlada vinarija Fragaria, koja je čak i svoj naziv posvetila ovoj sorti, jer fragaria na latinskom znači jagoda. Danas, sve veći broj župskih vinara počinje da sadi, i pravi vina od ove sorte grožđa. Posebno je zanimljiv uspešan pokušaj vinarije Duja, koja ne samo da je napravila dobra vina od tamnjanike i jagode, nego i kupažu u kojoj su ove dve sorte zastupljene pola-pola.
Da tokom festivala vina ne budu zaposlena samo nepca vinoljubaca, već i njihove moždane ćelije, Turistička organizacija Aleksandrovca je organizovala i veoma zanimljivo i moderno predavanje „Otkrivanje potencijala društvenih mreža u vinaskoj industriji“. Predavač Aleksandar Marinković je pratiocima predavanja prikazao kako društvene mreže mogu biti korisne za promovisanje vina, vinarija, vinskog turizma, potkrepljujući svoje izlaganje primerima uspešnih kampanja na vinskom tržištu.
Piše: Ljuban Očigrija
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more