Iako reč zadruga danas ima prilično negativnu konotaciju, zbog rijalitija sa tim nazivom, zadruge su u periodu od kraja XIX veka, pa do Drugog svetskog rata, odigrale važnu ulogu u razvoju našeg vinarstva i vinogradarstva. Ocem srpskog zadrugarstva smatra se Mihailo Avramović, srpski publicista, naučnik i narodni poslanik, koji je prvu zemljoradničku zadrugu osnovao 1894. godine, i više decenija predsedavao Glavnim savezom srpskih zemljoradničkih zadruga. Takođe, učestvovao je u osnivanju Međunarodnog zadružnog saveza u Londonu 1895., i dugo godina bio član njegovog centralnog odbora.
Narodna Skupština 1898. godine donosi Zakon o zemljoradničkim i zanatskim zadrugama, a već sledeće godine na Kongresu vinogradara donosi se rezolucija kojom se preporučuje osnivanje Vinogradarskih zadruga. I, odmah te 1899. u Sremčici pored Beograda osnovana je Sremačka vinogradarska zadruga.
Ipak, prva značajnija vinogradarska zadruga bila je osnovana u okolini Aranđelovca 1903. godine – Venčačka vinogradarska zadruga. Za samo 3 godine izgrađen je moderan podrum, i angažovani su evropski stručnjaci. Krenulo se sa dvomesečnim kursevima za podrumare, a jedan od zadrugara je bio i Kralj Aleksandar Karađorđević. Već 1909. osnovana je i Smederevska vinogradarska zadruga, i tako je sve počelo...
U blizini Svilajnca, Dimitrije Katić je 1897. godine osnovao zemljoradničku zadrugu, a pošto je kraj imao vekovnu tradiciju uzgajanja vinove loze, 1927. osnovana je i vinogradarska zadruga. Dve godine kasnije izgrađen je podrum koji je posle Drugog svetskog rata ušao u sastav Navipa i bio specijalizovan samo za proizvodnju rakije. Tokom 40 godina rada iz ovog podruma je širom sveta izvezeno preko 5 miliona litara srpske šljivovice „Serbian Plum Brandy“, dok je za domaće tržište rađena „Bardaklija“, koja je pakovana u tradiconalnu srpsku bukliju i staklene flaše koje su bile imitacije buklije.
Piše: Ljuban Očigrija
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more