Ako se pitate kakva je veza između ova tri pojma, izabrasmo da vam prvog dana leta približimo napitak bez koga Srbi ne preduzimaju ništa bitno u svom životu.
Leti se znojimo, a naročito oni koji vrele dane provode uz „veselu mašinu”, spravljajući „vodu života” (aqua vitae), kako su je jezuiti zvali. Ipak, tu nije kraj – reč rakija potiče od arapske reči al-arak, što znači znoj (ono što nastaje isparavanjem), a do nas je došla preko turske reči raki koja označava jaka alkoholna pića.
Iako se nastanak rakije pripisuje starim Egipćanima, nema Srbina koji je ne smatra svojim proizvodom, što je delimično i opravdano imajući u vidu da se predstavlja kao piće južnih Slovena jer se masovno proizvodi na Balkanu.
Prvi tragovi rakije u Srba datiraju iz perioda Nemanjića kada su je lekari sa dvora koristili isključivo u medicinske svrhe. Da Srbima nije trebalo dugo vremena da otkriju i ostale njene draži, svedoče i stroge kazne iz Dušanovog zakonika (1354) za one koji prekomerno uživaju u njoj.
U srednjem veku su samo učeni ljudi poznavali proces destilacije, ali je ona našla načina da se izbori za svoje mesto, pa 18. vek se naziva „rakijskim” jer se tokom njega pilo više rakije nego vina.
Svetsku premijeru rakija doživljava u Parizu 1889. godine, a sa svetske izložbe iz Pariza 1900. stiže izveštaj da: „Kraljevinu Srbiju najbolje karakteriše srpska šljiva i od nje spravljena šljivovica.”
Kako je kraljevina menjala svoj oblik u socijalističku formu rebublike, tako je i rakiji oduzeta duša kada se pribeglo masovnoj industrijskoj proizvodnji koja je uticala na smanjenje kvaliteta.
Ipak, poslednjih decenija na srpskom tržištu pojavio se veliki broj „malih” destilerija koje žele da na tradicionalan način spravljaju rakiju i vrate joj kvalitet i sjaj koji joj pripada. Među njima ima i onih kojima je strast i opsesija, pa se danas zaista može naći kvalitetnih rakija od različitih vrsta voća, od grožđa, od vina, sa dodacima bilja, meda...
Uživajte u ovom letu, nađite neki dubok hlad i okusite koji grad (1 grad= 2,46 alc. vol%)!
Napisala: Sandra Zlatanović
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more