Rano leto nekako vraća u detinjstvo kada nas sa grana obraduju sitni, tamnocrveni plodovi jedne od najblagotvornijih voćaka ovog podneblja. Pogodili ste – višnja.
Ova voćka stara je preko dva i po milenijuma, a potiče sa prostora ka kojima svi ovih dana hrle – Turske i Grčke. Iako je Rusija zvanično najveći proizvođač ovog voća, na teritoriji naše zemlje višnja je jedna od najzustpljenijih voćaka. Gotovo da nema dvorišta u kome nije zasađeno drvo višnje, a naša najpoznatija sorta je oblačinska višnja. Ona prilično lako uspeva, otporna je na mnoge bolesti i vrlo laka za održavanje. Obilno rađa, pa otud ona poznata pesma u kojoj se i grana od roda salomila.
Malo je poznato da se gotovo svi delovi ove voćke koriste... Od stabla višanja prave se luksuzni komadi nameštaja, od peteljki i listova prave se čajevi koji pomažu kod mnogih bolesti, naročito kod hepatitisa A. Koštica višnje se koristi za obloge kod povreda, hematoma, bolova u stomaku, a u ajurvedi se košticama višnje pune jastuci, te se koriste kao relaksant jer omogućuju kvalitetan san.
Plod višnje je, svakako najpoznatiji i svi znamo da svojom kiselošću predstavlja pravo osveženje na ovim visokim temperaturama. Ono što mnogi ne znaju je da je višnja prozvana plemenitom voćkom zbog svojih blagotvornih dejstava na ljudski organizam. Pigment koji joj daje boju, antocijan, deluje kao antioksidans, plod sadrži visok procenat vitamina C, A, E, kao i kalijuma i selena. Kiselost joj daju vinska, jabučna i limunska kiselina. Brojna su stanja i organi na koje utiče lekovito, a preporučuje se čak i dijabetičarima jer ima nizak nivo šećera i 80-85% vode. Čak i lekari ističu da reguliše srčani ritam i proces starenja.
Verujemo da je svako od vas probao višnje, kao i neke proizvode kao što su domaći sok od višanja, čuveni kolač s višnjama i cherry bombone. Ako se pitate kog ukusa je rakija od višanja, pozivamo vas da je probate na već dobro poznatoj adresi OURS vinoteke & rakija shopa. A ako više naginjete ka slatkoći, nađite neku Višnju u ljudskom obliku ili se upoznajte sa našom Koketom
Napisala: Sandra Zlatanović
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more