Narandžasta aromatična voćka koja nam, ako nije bilo poznih prolećnih mrazeva, svakog jula oboji voćnjake, tezge i domaćinstva, pravi je blagovremeni dar prirode. Svi već znate da je to kraljica jula – kajsija.
Naučnici se dan-danas spore oko porekla kajsije. S obzirom na to da je nazivaju i marelicom, jermenskom šljivom i da je nacionalno voće Jermenije, jedni smatraju da iz te zemlje vodi poreklo. Drugi pak tvrde da je nastala pre više od 3000 godina u Indiji. Svakako je sa tla Azije. Najbolje uspeva u oblastima sa mediteranskom klimom.
Ono oko čega se ne spore je blagotvorno dejstvo ovog voća na ljudski organizam. Odličan je izvor vitamina A, E, B i C, kao i fosfora, kalijuma, kalcijuma i magnezijuma. Sadrži folnu, limunsku i jantarnu kiselinu, ima visok sadržaj gvožđa. Preporučuje se dijabetičarima, trudnicama i osobama koje se bave intelektualnim aktivnostima, a suve se koriste u ishrani astronauta.
Po boji nije teško zaključiti da sadrži beta-karoten, koji štiti vid i čuva kožu od opekotina, te postaje jasna mudrost prirode koja nam ih daruje baš u periodu najvećih vrućina.
Pored ploda kajsije, jestiva je i semenka iz koštice koja sadrži vitamin B17 (amigdalin). Jezgra koštica kajsije koriste se u kineskoj medicini, a lekari iz vremena Tri Kraljevstva u Kini (220-280 g.n.e.) svojim izlečenim pacijentima nisu naplaćivali usluge, već im zauzvrat tražili da zasade stabla kajsije i na taj način su obezbeđivali zalihe semenki za lečenje budućih pacijenata. Ipak, treba da znate da je konzumiranje semenki ograničeno na 5-7 dnevno zbog cijanovodonične kiseline.
Jedina mana kajsije je kratak period dostupnosti u svežem obliku, ali na svu sreću, koristi se i sušena, kao sastojak sokova, džemova, kolača, a pojedini gurmani od ove voćke spravljaju sosove i umake uz pečenja. Od kajsije se spravlja i vrhunska rakija, poznata kao kajsijevača, jedno od najcenjenijih pića u Srbiji. Stoga, dok se ovih dana sladite svežim plodovima, poželite srećan rad našim domaćicama i domaćinima koji spravljaju džemove, sokove i rakiju kako bismo uživali u mirisu i ukusu kajsije i kad prođe juli.
Napisala: Sandra Zlatanović
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more