Veliki Duško Radović je jednom prilikom poručio Beograđanima u svojoj kultnoj radio emisiji:
Beograđani, volite i čuvajte Beograd. Beograd nema nikog drugog sem vas. Ako parafraziramo ovu mudrost na našu vinsku temu, možemo reći: volite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas! A, nije što su naša, ali naša vina su zaista dobra i raznovrsna. I, zato dajmo im priliku da ih upoznamo i zavolimo!
Ako izuzmemo državne kombinate, koji su industrijski proizvodili vina, naša vina svoj novi život počinju devedesetih godina prošlog veka. Pojavljuju se prve privatne vinarije, koje idu na sigurno, i počinju sa internacionalnim sortama. Njihov uspeh podstiče stvaranje sve većeg broja vinarija, a veći broj vinarija rađa potrebu za raznovsnošću i originalnošću. Tada se neki vinari okreću zapostavljenim i zaboravljenim našim autohtonim sortama.
Srpskim vinoljupcima počinju da se nude etikete sa kojih im se smeše: prokupac, tamjanika, kadarka, morava, sila, probus...
Kako su vina bila sve bolja, vinari su sve više ispoljavali želju da šire svoju vinsku paletu. I, tako se okreću roze vinima, koja tada skoro i da nisu postojala, osim jedna ili dve industrijske litarske etikete, koje su se koristile uglavnom za špricere. Mnogi o roze vinima skoro ništa nisu znali, neki su čak mislili da se roze vino pravi mešanjem crvenog i belog vina. U takvim okolnostima, pojavljuje se Varijanta, ona teško probija put roze vinima, ali malo po malo, slika se menja, i danas smo u situaciji da svaka naša vinarija ima makar jednu etiketu roze vina.
Uspesi u pravljenju vina bude kod naših vinara avanturistički duh, i oni počinju da traže nove izazove. Sledeća meta bila su penušava vina. Vina koja su do tada dobijala pažnju samo kod onih koji su neku svoju proslavu želeli da uveličaju penušavom erupcijom koju izaziva mućkanje flaše. Ali, vinari počinju da se bave i tim stilom vina, ubrzo počinju da eksperimentišu i sa
domaćim sortama, tako da sada već imamo penušava vina od grašca, tamjanike... a, uskoro ćemo imati i penušavac od prokupca. I, za kratko vreme, nećemo više moći da se setimo vinarije koja nema svoje penušavo vino.
Prateći svetske trendove, danas naši vinari u sve većem broju pokušavaju da se oprobaju u spravljanju organskih vina. Jedna, za nas, sasvim nova tema koja zahteva sasvim drugačiji pogled na vina. Neki vinari se u potpunosti posvećuju pravljenju isključivo organskih vina, a neki koji već imaju uspeha u konvencionalnim vinima, pokušavaju da se dokažu i u ovoj oblasti. I, tu se otvaraju mogućnost za rad sa domaćim sortama, jer šta je prirodnije nego koristiti ono što ti je priroda sama dala na tvom podneblju.
Može se reći da je ponuda naših vina toliko široka da svako može da izabere prema svom senzibilitetu.
Ali, dok čekamo da vidimo u kom pravcu će dalje iskoračiti naši vinari, ostaje nam da upoznajemo naša vina da bismo ih više voleli, i da bismo ispunili amanet Duška Radovića iz naslova!
Napisao: Ljuban Očigrija
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more