Tradicija vinarenja u Srbiji je veoma duga, a jedan od svedoka te duge tradicije su i Župske poljane. Radi se vinogradarskim naseljima, koja su vinari gradili da bi u njima boravili u vreme radova u vinogradu, kako bi sebi olakšali posao da ne moraju da dolaze svaki dan iz svojih sela. Sam naziv poljane potiče od reči polje, jer je to bio opšti naziv za sva zemljišta u atarima izvan sela.
Nekada je u Župi bilo 70 poljana, danas je ostalo samo 24, i uglavnom su u veoma lošem stanju. Kuće su bile građene u samim vinogradima od mešavine blata, slame, peska i kreča. Pošto je većina vinograda na blagoj padini, tako su i ove kućice građene na padini, što je iskorišćeno da donji nivo bude ukopan u zemlju, i u njemu su se čuvali vino i alat, a da gornji nivo bude za spavanje i spremanje hrane.
Manje poljane su brojale tridesetak ovakvih kućica, a najveća poljana ih je imala preko 200. Kada bi se završila sezona rada u vinogradu, vinari bi sa svojim porodicama napuštali poljane, i u njima su ostajali samo čuvari poljana, koji su se zvali poljaci. Oni su čuvali poljane, vino i alat u njima. Poljaci su najčešće plaćani u naturi, tako što su imali krov nad glavom dok su tu boravili, i naravno bili su im obezbeđeni hrana i vino.
Župske poljane su kulturno-istorijsko blago koje ne sme da nestane, nešto slično imamo još samo u Negotinskim pimnicama – dokaz koliko dugo se bavimo vinom, i u njemu uživamo. Župljani su toga svesni, i zato se neki vinari trude da poljane obnove. Takav trud vidimo u poljani Lukarevina, gde dve vinarije koje su obnovile porodični tradiciju spravljanja vina, sada pokušavaju da obnove i porodične kućice u poljani Lukarevina. I vinarija Rakićević, i vinarija Fragaria, su kuće stavile kako na svoje vinske etikete, tako i u logo vinarije. Rakićevići su već obnovili svoju kuću, i ona je sada prava mala turistička atrakcija, a nadamo se da će to isto uskoro poći za rukom i Vujićima iz Fragarie.
Piše: Ljuban Očigrija
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more