U poslednje vreme u našem vinskom svetu sve češće čujemo reč teroar, pa čak se i jedna od naših popularnih vinskih manifestacija tako zove. Šta je, zapravo, teroar? I da li je, zaista, neophodno da se u naš svakodnevni vinski govor uvuče jedna strana reč? Čak i najtvrdokorniji protivnici uvođenja stranih reči moraju da priznaju da bismo teško pronašli u našem jeziku tako sveobuhvatnu reč koja prožima sve pojmove podrazumevane rečju teroar.
Pod teroarom smatramo sve uslove koji okružuju vinograd i na njega utiču. Pa, krenimo redom! Tu je, pre svega klima – klima utiče na izbor sorti koje ćemo uopšte u vinogradu zasaditi, ali utiče i na sam kvalitet grožđa i vina. Uz klimu, zemljište je najvažniji faktor za uzgoj vinove loze. Ono utiče na rast i razvoj vinove loze, ali i na kvalitet grožđa i vina. Sledeća stavka je reljef, koji utiče na vinovu lozu u pogledu izbora položaja za sadnju vinograda: nadmorska visina, ekspozicija (izloženost suncu), inklinacija (nagnutost terena). Sve su ovo faktori koji mogu biti presudni za rentabilnost gajenja vinove loze i kvalitet vina iz nje.
Temperatura je sledeći bitan faktor koji, ne samo da utiče na rast i razvoj biljke, nego je i presudan za formiranje pupoljaka i sazrevanje grožđa. Vlaga je ključna jer se putem vode prenose neorganske materije kroz biljku do bobica. Vetar je koristan jer provetrava vinograd i sprečava razvoj plesni. I na kraju sveltost, a vinova loza koristi dva izvora sveltosti: direktnu sunčevu sveltost, koja je mnogo važnija za razvoj biljke i proces fotosinteze, ali i svetlost koja se odbija od zemljišta, vode i drugih objekata (zato se neki vinogradi ograđuju belim kamenom, kako bi prihvatili što više odbijajuće svetlosti).
Na kraju, postaje jasno da su teroar i ljudski faktor ključni za stvaranje vina. Oni našim vinima daju jedinstven, prepoznatljiv lični karakter. Zato, prihvatimo reč teroar ili izmislimo našu reč koja će obuhvatati sve ove pojmove!
Piše: Ljuban Očigrija
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more