Prve naše knjige o vinu, iz razumljivih razloga, štampane su u inostranstvu, u Beču i Budimu, i bile su na slavjanoserbskom jeziku. Na osnovu truda i znanja, uloženih u pisanje ovih knjiga, možemo zaključiti od kolikog je značaja u našem narodu bilo napraviti dobro vino. Našu prvu knjigu o vinu „Iskusni podrumar“ napisao je i štampao u Beču Zaharije Orfelin 1783. godine. Sledeću knjigu o vinu smo dočekali tek u narednom veku. Prokopije Bolić je u Budimu izdao svoju knjigu „Savršeni vinodelac“ 1816. godine.
Zaharije Orfelin je bio pesnik, istoričar, enolog, prosvetitelj, i u pisanje svoje knjige „Iskusni podrumar“ utkao je svo znanje svojih savremenika o spravljanju vina. Knjiga predstavlja skup saveta, i za iskusne podrumare i za početnike, kako napraviti dobro vino. Takođe, Orfelin daje i niz saveta kako vinar da popravi svoje vino, ako je u njemu otkrio neku manu. Zaharije u „Iskusnom podrumaru“ navodi i recepturu za izradu čuvenog bermeta, koja se od kuće do kuće odomaćila u raznim modifikacijama po Fruškoj gori.
Nešto kasnije, Prokopije Bolić, arhimandrit manastira Rakovac na Fruškoj gori objavljuje svoju knjigu o vinu i vinogradarstvu „Savršeni vinodelac“, u Budimu 1816. godine. Pored znanja potrebnog za spravljanje vina, Prokopije sa svojim čitaocima deli i sačuvane podatke o imenima starih srpskih sorti vinove loze i njihovim detaljnim opisima. Ovo za nas predstavlja pravo vinsko bogatstvo, na osnovu koga smo utvrdili autohtonost naše sorte grašac. Bolić nam u svojoj knjizi govori i o mnogim drugim nama danas znanim i neznanim sortama: tamjanika, skadarka, dinka, mirkovača, crna zelenika...
Da bismo u današnje vreme bolje razumeli ove knjige, trud i znanje je uložio Drago Vulinović, koji nam je reči tadašnjeg slavjanoserbskog jezika prilagodio na naš današnji srpski jezik. Drago i sam pravi veoma dobra vina, izdvojili bismo njegov kaberne sovinjon. Višegeneracijsko umeće spravljanja vina baštini iz svoje porodice, ali ne sumnjamo da se posavetovao i sa Zaharijem Orfelinom i Prokopijem Bolićem, priređujući nam njihova vinska dela.
Piše: Ljuban Očigrija
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more