Kada se kod nas govori o prirodnim vinima među prvima se pomene vinarija Baša. Vina prepoznatljiva već i po samoj svojoj boji! Ali, objasnimo prvo pojam prirodnih vina. Izraz prirodna vina ni sam Bojan Baša ne voli da koristi, jer to implicira da onda ostala vina nisu prirodna. Možda je najbolje reći da su ta vina prirodnija od drugih vina.
Proizvodnja prirodnih vina zahteva da se u potpunosti eliminišu svi hemijski preparati, i da se u vinogradu koriste plavi kamen (bakar/sumpor), morske alge, koprive... Dok se u podrumu radi na starinski način, što podrazumeva spontanu fermentaciju, korišćenje autohtonih, divljih kvasaca koje vinograd sam iznedri. Proizvoditi vina u saradnji sa prirodom, i pri tome ne narušavati prirodu, već samo uzimati ono što ona sama pruža!
Vinogradi u kojima Bojan Baša gaji grožđe za svoja vina nalaze se na Fruškoj Gori, i tu se Bojan uskladio sa prirodom i zasadio sorte po kojima je taj kraj već vekovima poznat. Burgundac sivi, ili pino griđo, bio je njegov prvi izbor, od koga pravi vino Jantar, koje s pravom nosi svoje ime jer je predivne ćilibarne boje, a jantar je staroslovneski naziv za ćilibar. Zatim su tu i tamjanika, furmint, morava, a sadi i druge naše sorte: grašac, prokupac, kadarku, sremsku zeleniku.
Zahvaljujući tome što Baša ostavlja vina da dugo odležavaju na bobicama, kao i Jantar, i ostala njegova vina karakteriše veoma intenzivna boja, za koja se sve češće koristi naziv oranž. Takva vina svojom bojom mnogo obećavaju, ali zahvaljujući tome što dugim odležavanjem vino iz pokožice grožđa ne dobija samo na boji, već i na mirisu i ukusu, to obećanje se ostvaruje i u njegovom mirisu i ukusu.
Pravljenje prirodnih vina, ili kako sve češće govorimo organskih vina, da bi napravili razliku u odnosu na konvencionalna vina, koja su takođe prirodna, potrebno je mnogo više ljudskog rada i truda, baš zbog toga što se neke greške ne smeju ispravljati hemijskim sredstvima. Da bi u tome neko bio uspešan neophodno je da mu je „živeti s prirodom“ životna folozofija. Upravo takvu filozofiju ima Bojan Baša – voli prirodu, stvara u sadejstvu sa prirodom, uzima iz nje, ali joj i vraća.
Stariji vinoljupci se sećaju čuvenog botaničara Dejvida Belamija iz Školskog programa. Da je Dejvid Belami pravio vina, ona bi sasvim sigurno bila kao vina Bojana Baše!
Piše: Ljuban Očigrija
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more