Kako sve više raste popularnost vina, tako je sve veće interesovanje za najrazličitije proizvode povezane sa vinom. Naravno, najčešće su to otvarači, dropstopovi, dekanteri... Ipak, oduvek su za vinarstvo poseban značaj imali proizvodi od drveta. Vino odležava u baricima, buradima, bačvama različitih veličina... prese, muljače, razni alati potrebni za pravljenje vina su rađeni od drveta, ili kombinacije drveta i metala. Zato svi ti predmeti i jesu zaslužili da deo drvodeljstva usmeren za pravljenje sprava i alata za vinarenje dobije naziv vinodeljstvo.
Kakvih sve tu zanimljivih i predivnih predmeta ima možemo videti u vinariji Despotika, koja je izložbeni prostor sa ovakvim alatima i spravama nazvala Muzej vinodeljstva. Veoma bogata postavka vredna pažnje svakog vinoljupca koji poseti vinariju. Sličnu, i verovatno još bogatiju, postavku možemo videti u Muzeju vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu, u Župi. Ali, sve su to muzejski eksponati koji svedoče o istoriji spravljanja vina u našoj zemlji.
Današnja popularnost vina ponovo je oživela vinodeljstvo. Drvo je materijal koji kod ljudi izaziva osećaj topline i prijatnosti, pa u skladu sa tim drvodelje mogu da ponude najviše zanimljivih predmeta koji će privući pažnju zaljubljenika u vino. Najčešće su to police, bilo velike namenjene podrumima vinskih kolekcionara, ili manje, pogodne da ukrase kuhinje, trpezarije, dnevne sobe obožavalaca vina. Mašta ovih zanatlija stvorila je sasvim nove drvene predmete. Primetivši da na sve većem broju vinskih manifestacija hedonisti imaju pune ruke posla, drvodelje su osmislile način kako da im ruke oslobode – stvorili su predmet koji je po obliku veoma sličan slikarskoj paleti za boje, samo što umesto slikarskih boja, na njih ređate sireve i suvomesnate delikatese, dok rupa koja je predviđena za palac, u ovom slučaju služi da u nju okačite svoju čašu za vino. Tako vam jedna ruka drži vinsku paletu, dok je druga slobodna da njome birate sve gurmanluke koji su privukli vašu pažnju.
Piše: Ljuban Očigrija
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
read moreOURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
read moreVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
read moreSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
read moreNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
read moreIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
read moreU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
read more"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
read morePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
read moreMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
read moreOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
read moreNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
read morePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
read moreOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
read moreDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
read moreNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
read moreVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
read moreZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
read moreVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
read moreMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
read moreJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
read moreBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
read more