Kad smo bili klinci, sve je bilo važno, a naročito ono nevažno. Recimo, ako već mora nešto da se vuklja kući od babe i dede, onda je od suštinske važnosti bilo da kesa u kojoj se nosi šerpa (sarma, kolači, pihtije, pohovano...) bude firmirana i lepa. Inače je blam. Sve što je malo odskakalo od mode, bio je blam. U skladu sa tim, sećam se druga iz detinjstva koji se dopao jednoj devojci. Devojka je bila izuzetno zgodna i kad ga je već htela, spoj je bio sasvim logičan. Pitao sam ga da li se smuvao, na šta je on potpuno odlučno rekao: „Ne pada mi na pamet!“ „Pa zašto, ludače?“ „Brate, zove se Ruža!“ „Dobro, i...“ „Zamisli blam da me zove na telefon i da mi keva kaže: Zove te Ruža... Pakao!“
Sa moje tačke gledišta, Ruža je predivno ime, mada čisto sumnjam da je ikada bilo moderno. U ovom izdegenerisanom kapitalizmu koji više vuče na neofeudalizam, imena brendova su, hteli to da priznamo ili ne, izuzetno važna. Važan je i vizuelni identitet ali sve kreće od imena. Kad smo kod nazivanja vinarija i destilerija, odnosno onoga čime se prioritetno bavimo, one slobode koje imaju fizička lica, prilično su u ovom svetu ograničene. Dete možete krstiti kako god želite ali za vinariju ili destileriju, postoje prilično tvrdi propisi. Ti propisi u nekim slučajevima imaju smisla a u nekim i ne baš. Da bi se izbegli problemi, vlasnici proizvodnje suptilnih alkoholnih napitaka se mahom hvataju za prezimena, pa nam spiskovi vinarija konkretno, liče na telefonski imenik.
Neka prezimena se javljaju i više puta, pa mudri car Solomon tu nudi široku paletu opcija: vinarija, mala vinarija, vinski podrum, porodični podrum, vinogradi i vinarija, itd... Samo nalepiš prezime. Zakonski je regulisana zabrana da se vinarijama dodeljuju neke geografske i slične odrednice, zato što ime sela, recimo, ne može pripadati samo jednoj vinariji iz tog sela. To što je selo kroz istoriju imalo više naziva nego što trenutno ima operativnih gazdinstava, nema veze. Propisi su propisi.
Kada je već „zakucana“ priča sa nazivima firmi, ostaje malo slobode za pojedinačne nazive proizvoda. Ovde ćemo samo da se pobavimo vinima. Imena u rakijaškom esnafu su posebna priča, koja zahteva zaseban prostor i to u više nastavaka. Kako se daju imena vinima? Postoje vinske sorte koje su iz raznih razloga (najpre loša iskustva sa „imenjacima“ iz industrijske vinske faze), gotovo obavezno sakrivene imenima koja ne ukazuju na tu sortu. Tu prednjači rizling, a odmah iza „gazi“ frankovka, pa donekle smederevka, etc... Svaki proizvođač koji te sorte neguje, trebalo bi da promisli o „prekrštavanju“ radi snažnije penetracije na tržištu.
Pored lošeg nasleđa, postoji još jedan aspekt koji inicijalno gura u sklanjanje imena sorte iz naslova. Naime, to je težak izgovor. Naručiti „Muscat a Petit Grain“ u restoranu, naročito nakon raskošnog aperitivnog uvoda, gotovo da je podvig za našeg čoveka. Što se teže izgovara, ređe se naručuje. A opet, postoje sorte koje su jako popularne (trenutno je pomama za autohtonim sortama) i koje ni pod razno ne bi trebalo kriti iza nekog imena. Traže se danas tamjanika, prokupac, crna tamjanika, bagrina... Uostalom i kad nazovete nekako svoj prokupac, opet ga traže kao prokupac te i te vinarije. Što se onda mučiti?
Posebna imena su važna za kombinacije više sorti, odnosno kupaže. Prilikom ulaska u vinoteku, kupac koji nešto traži, nikada ne traži neku kupažu, nego zna konkretno brend koji želi. Mnogo je veća verovatnoća da mu se nešto šire ponudi ako izričito traži sortu: šardone, merlo, kaberne sovinjon... Tu stupa na scenu veština prodavca i proces potencijalne inicijacije kupca u fana određenog vina, pa i vinarije. „Imate li vešto ukomponovan pino griđo sa još nekim sortama?“, je vrlo malo verovatno da ćete ikad čuti, ako ste prodavac. Pre će tražiti „Credo Beli“ ili belo „Doja“ vino, konkretno.
Inače, dobra je praksa kod srednjih i većih vinarija (u kontekstu broja etiketa) razdvajanje proizvodnih linija u kvalitativnom i cenovnom smislu. Nazivi edicija su takođe potencijalno dobra tržišna priča. U okviru tih edicija se onda lakše odlučuje zadržavanje vlastitih imena kao imena sorti. Tada se koristi i veliko slovo na početku, pošto sorta postaje ime vina, a imena sorti se pišu malim. Primer: Vino Merlot od sorte merlo.
Tako da, imena jesu važna. Da privuku, da odrede, da naprave i otklon ako treba. Negde valja ostaviti ime sorte kao naziv vina, a negde je mudrije to malo zamaskirati. Najbolje je držati se određenog principa u koji se naknadno uklapaju sve nove etikete. To je vraški teško ali ima i tu svetlih primera. Inače, ne znam dalju Ružinu sudbinu ali se toplo nadam da se neko baš usrećio pored nje, pošto su svi uslovi postojali. Čak je i ime lepo, ma šta moj drug smatrao...
Napisao: Nenad Andrić
Plovidba Savom i Dunavom tokom promocije
Akcija u vinoteci tokom Belgrade Wine Week-a
Održan sedmi Fruška gora Wine Show u vili Stanković
Gradski park, 24.08, od 18h, sajam vina u Mitrovici
UniCredit Bank Wine Garden, po šesti put, biće održan 1. i 2. juna u Botaničkoj bašti Jevremovac.
Naša vinoteka ima privilegiju da sa sobom nosi priču izuzetne mlade dame...
Wine Mart održava se u subotu, u BMW & Mini Showroom-u.
OURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju
Salon se održava u subotu, u Palati umetnosti Madlena
Treći “Wine fest” održaće se u subotu, u Hotelu Sheraton.
Top 50 regionalnih vinarija na Grand Tastingu
Vinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
Radno vreme tokom novogodišnjih i božićnih praznika
Wine vision by Open Balkan u Beogradu 2023.
Šta je starije: grašac ili italijanski rizling?
U subotu, 09.09., od 18h penušava vina iz Srbije
Degustacije i promocije naših vina i rakija - OURS vinsko pleme
Dostojna rakija - dostojni čuvar tradicije predaka
I Tamjanika vinarije Ralević donela Srbiji zlato!
Za vikend nas očekuje velika gužva u vinskom šesnaestercu!
Svi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
DVA – Dan Vina Aranđelovac, događaj koji se ne sme propustiti
Podrum Madžić se usredsredio na gajenje samo jedne sorte grožđa – merlo
Na festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
Izlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
U subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
Na salonu će izlagati više od 50 vinarija, što domaćih što stranih
Merula na latinskom naša ptica kos, svojevrstan simbol Kosova
Već u samom nazivu vidimo želju da se baštini određena tradicija
Organizator će okupiti „40 najboljih vinarija Srbije“
Preporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
Mali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
Drvo je materijal koji najviše izativa osećaj topline
Imperatorski biodinamički sertifikat sa Fruške gore!
„Iskusni podrumar“ 1783. „Savršeni vinodelac“ 1816.
Vino, vinograd, loza, vinogradar se u Bibliji pominju 450 puta
Ušli smo u novu godinu, i već gledamo šta nas u njoj čeka
Bilo je potrebno samo da se u njih vrati vino. I, vratilo se!
Legenda kaže da one koji u njima prespavaju uspavljuje žubor vina...
Ove godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
Najbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
Po vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
Od davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
Da li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
U poslednje vreme u našem vinskom svetu sve češće čujemo reč teroar...
Kosu reže ostarila majka, kosu reže pa vinograd veže...
Na prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
Župske poljane su kulturno-istorijsko blago koje ne sme da nestane...
Vinom koje odaberemo možemo štošta reći o domaćinu ili sebi.
Vino prožima i nadahnjuje umetnost, ali pođimo i obrnutim smerom...
Da su naša vina sve bolja, možemo videti u svakoj vinskoj prilici.
Volite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
Znate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
Verujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
Među flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
Jedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
Poenta kod svih oblika nagrada je da se laureatima čestita.
Neuspešan pokušaj da se dobije tekst po želji.
Besmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
Svetkovina na kojoj se imenuje Vitez mladog Portugizera.
Pre svega, to je GAGA. Raskošni prokupac Vinarije Ivanović...
Koja je temperatura vina najadekvatnija za konzumiranje?