Mnoge događaje vezujemo za lokacije na kojima su se održale. Na primer Hajdučka Česma je možda najviše Bijelodugmetovska Česma. Tako je i sa vinskim druženjima. Zira je ipak Dukovićeva, Veljina Crowne Plaza, Hajat Ćirin... Iz tog konteksta je najvažnija Regionala. Naprosto, sa hotela Metropol je definitivno oduvana tragikomična, sjajno započeta, pa neslavno upokojena, Mediteraneo aura. Bilo je i ranije pokušaja da se „vozdigne“ Metropol ali tek ovim događajem, tupavo krštenim terminom sajam(!?), eto starog dobrog hotela ponovo na vinskoj mapi. Sve se menja, pa i energetsko polje poprišta.
Da je samo zbog toga, Regionala bi već imala jak značaj. Smotra vina od autohtonih sorti grožđa i onih koje se tako doživljavaju, predstavljala je lepo osveženje pred nastupajući komplet slavsko – novogodišnjih praznika. Decenijama su „idemo u goste“ ukrasne cegere krasila vina Plantaža i Tikveša. Događaji poput Regionale su odlična prilika da se vinska publika uveri u, mnogima iz sveta vina već vrlo jasan, fakt da giganti iz Crne Gore i Severne Makedonije poseduju u svojim paletama atribute za sam krem evropske scene. Dakle, dobronamerni mikrosavet za posetioce je da naročito obrate pažnju na štandove za koje misle da su im apsolutno poznati. Možda vam se posreći Lesendro iz 1979!
Motiv za izlagače iz regiona nije baš potpuno jasan. Neki su već jako dugo na našem tržištu i mora se priznati da rezultati nisu baš impresivni. Dobra vina danas prave svi i to nije sporno. Estetika i narativ danas više nego ikad prave razliku, pa je to polje na kome mora dodatno da se „rilja“. Ekspanzija kvaliteta i kvantiteta domaćih vina uvoznom asortimanu ne idu na ruku. Doduše, kad se veruje u sebe, onda može i Portugalija da se „pregazi“. Ovo nije na račun mog druga Željka Tintora, naravno. Više vuče na fudbal.
No, domaće je domaće. Probao sam jako puno vina, trudeći se da ne trošim vina koja već jako dobro poznajem. Od svih, iako mi to nije manir (obično kao vrhunski trener ne govorim o pojedincima), ipak ću morati da izdvojim jedno, a nakon toga i još jedno. Pre svega, to je GAGA. Raskošni prokupac Vinarije Ivanović, nazvan po svom tvorcu, velikom čoveku i vinaru, Dragoslavu Gagi Ivanoviću. Probao sam ga prvi put (sa posebnim pijetetom) na Danu Prokupca (14. oktobar), neizmerno srećan što uopšte postoji. Da nismo narod sa baferom zlatne ribice (kratko pamćenje), verovatno vino GAGA ne bi bilo toliko potrebno. Pošto jesmo, onda je jasna i potreba za ovim vinom. Samo mesec dana kasnije, GAGA prelazi iz simbolike u nešto veće od sebe. Sva enerija, posvećenost i ljubav koje je jedan veliki čovek pretočio u opipljivu tvorevinu, nalaze se u boci Gage. Vinarija Ivanović, odnosno Nina, Ivan i Nada sa saradnicima, ima utaban put, sa svetionikom na kraju. Vinom GAGA se završava jedna važna epoha i počinje nova. Puno je razloga zbog kojih je ovo vino važno!
Pored Gage, poseban utisak je na mene ostavila Morava (kasna berba), vinarije Despotika. U vinu ništa nije slučajno, pa je sasvim logično posle Gage pomenuti jedno slatko vino. Ko nije probao Zanos vinarije Ivanović, verovatno neće razumeti spoj. Dok Ivan ne „ukrčka“ novi Zanos, tu je slatka Morava. Potpuno očuvana, moćna sortnost verovatno najpametnijeg grožđa koje smo napravili u XX veku, blindirana je postojanim kiselinama koje od ovog vina prave kredit za stan (bar 20 godina trajanja – prim. aut.). Veliko osveženje za po mnogim parametrima jednu od najvažnijih vinarija u zemlji. Napravili su je i u „narandžastom agregatnom stanju“, pa ostaje još i da se zapenuša do zatvaranja kruga.
Sve u svemu, vrlo lep događaj u Metropolu, sa jako puno dragih lica. Dok nam ne uvedu potpune maskenbale na sve strane, trebalo bi koristiti ova viđanja, maksimalno.
Napisao: Nenad Andrić
OURS je mesto gde se stručnjaci, somelijeri, novinari i zaljubljenici u vino okupljaju u potrazi za vrhunskim srpskim vinima i rakijama.
Čitaj daljeTreći “Wine fest” održaće se u subotu, u Hotelu Sheraton.
Čitaj daljeVinarija Matalj, organizovala je doček srpske Nove godine,
Čitaj daljeSvi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
Čitaj daljeNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
Čitaj daljeIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
Čitaj daljeU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
Čitaj dalje"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
Čitaj daljePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
Čitaj daljeMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
Čitaj daljeOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
Čitaj daljeNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
Čitaj daljePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
Čitaj daljeOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
Čitaj daljeDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
Čitaj daljeNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
Čitaj daljeVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
Čitaj daljeZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
Čitaj daljeVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
Čitaj daljeMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
Čitaj daljeJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
Čitaj daljeBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
Čitaj daljeSvetkovina na kojoj se imenuje Vitez mladog Portugizera.
Čitaj dalje