Prve naše knjige o vinu, iz razumljivih razloga, štampane su u inostranstvu, u Beču i Budimu, i bile su na slavjanoserbskom jeziku. Na osnovu truda i znanja, uloženih u pisanje ovih knjiga, možemo zaključiti od kolikog je značaja u našem narodu bilo napraviti dobro vino. Našu prvu knjigu o vinu „Iskusni podrumar“ napisao je i štampao u Beču Zaharije Orfelin 1783. godine. Sledeću knjigu o vinu smo dočekali tek u narednom veku. Prokopije Bolić je u Budimu izdao svoju knjigu „Savršeni vinodelac“ 1816. godine.
Zaharije Orfelin je bio pesnik, istoričar, enolog, prosvetitelj, i u pisanje svoje knjige „Iskusni podrumar“ utkao je svo znanje svojih savremenika o spravljanju vina. Knjiga predstavlja skup saveta, i za iskusne podrumare i za početnike, kako napraviti dobro vino. Takođe, Orfelin daje i niz saveta kako vinar da popravi svoje vino, ako je u njemu otkrio neku manu. Zaharije u „Iskusnom podrumaru“ navodi i recepturu za izradu čuvenog bermeta, koja se od kuće do kuće odomaćila u raznim modifikacijama po Fruškoj gori.
Nešto kasnije, Prokopije Bolić, arhimandrit manastira Rakovac na Fruškoj gori objavljuje svoju knjigu o vinu i vinogradarstvu „Savršeni vinodelac“, u Budimu 1816. godine. Pored znanja potrebnog za spravljanje vina, Prokopije sa svojim čitaocima deli i sačuvane podatke o imenima starih srpskih sorti vinove loze i njihovim detaljnim opisima. Ovo za nas predstavlja pravo vinsko bogatstvo, na osnovu koga smo utvrdili autohtonost naše sorte grašac. Bolić nam u svojoj knjizi govori i o mnogim drugim nama danas znanim i neznanim sortama: tamjanika, skadarka, dinka, mirkovača, crna zelenika...
Da bismo u današnje vreme bolje razumeli ove knjige, trud i znanje je uložio Drago Vulinović, koji nam je reči tadašnjeg slavjanoserbskog jezika prilagodio na naš današnji srpski jezik. Drago i sam pravi veoma dobra vina, izdvojili bismo njegov kaberne sovinjon. Višegeneracijsko umeće spravljanja vina baštini iz svoje porodice, ali ne sumnjamo da se posavetovao i sa Zaharijem Orfelinom i Prokopijem Bolićem, priređujući nam njihova vinska dela.
Piše: Ljuban Očigrija
Svi predmeti iz postavke ove izložbe svrstani su 12 nesvakidašnjih priča
Čitaj daljeNa festivalu vina su dominirali kralj i kraljica Župe – Prokupac i Tamnjanika
Čitaj daljeIzlagači su impresionirali publiku arhivama, vertikalama i penušavim vinima
Čitaj daljeU subotu, 22. aprila, u hotelu Metropol Palace održaće se novi Grand Tasting
Čitaj dalje"Staro vino je najbolje piće, a stari se pisci najbolje čitaju", Frensis Bejkon
Čitaj daljePreporuka koju knjigu čitati i koju muziku slušati uz određeno vino
Čitaj daljeMali podrum Gajić je jedna od vinarija koje jako mnogo polažu na tradiciju
Čitaj daljeOve godinе Džejms Sakling je svoju pažnju posvetio našim vinima
Čitaj daljeNajbolja naša vinarija je vinarija Deurić iz Male Remete
Čitaj daljePo vinarijama imamo restorane kojih se ne bi postidela ni naša prestonica
Čitaj daljeOd davnina su manastiri igrali važnu ulogu u pravljenju vina i rakije...
Čitaj daljeDa li možemo zadržati pravo da sva naša vina zovemo našim vinima?
Čitaj daljeNa prelazu iz jedne ere u drugu, rakija je morala, kao Feniks, da padne...
Čitaj daljeVolite i pijte naša vina, jer naša vina nemaju nikog drugog sem nas.
Čitaj daljeZnate li da je Prokupac možda najstarija srpska sorta.
Čitaj daljeVerujemo da svako zna kada je Novak Đoković osvojio zlato...
Čitaj daljeMeđu flaširanim i etiketiranim rakijama, naprosto nema loše.
Čitaj daljeJedna sakata rečenica ih listom karakteriše: „Ne ponovila se!“
Čitaj daljeBesmisleno je diskutovati da li je Sveti Nikola posna slava.
Čitaj daljeSvetkovina na kojoj se imenuje Vitez mladog Portugizera.
Čitaj daljePre svega, to je GAGA. Raskošni prokupac Vinarije Ivanović...
Čitaj dalje